ÿþ<!DOCTYPE html PUBLIC "-//W3C//DTD XHTML 1.0 Transitional//EN" "http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-transitional.dtd"> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=charset=UTF-8" /> <meta name="Author" content="David G. Lanoue" /> <meta name="Classification" content="Poetry" /> <meta name="Description" content="A collection of haiku by the Japanese poet, Kobayashi Issa." /> <meta name="KeyWords" content="haiku, Issa, Kobayashi Issa, poetry, Japanese poetry, Japan, haiku guy, Lanoue, David G. Lanoue" /> <title>Poets on Issa</title> <link rel="shortcut icon" href="http://haikuguy.com/favicon.ico" /> <link rel="Stylesheet" href="issa.css" type="text/css" media="Screen" /> </head> <body> <div id="results"> <address><a href="index.html">Home</a> - <a href="abouthaiku.html">About Haiku</a> - <a href="aboutissa.html">About Issa</a> - <a href="aboutme.html">About Me</a> - <a href="new.html">What's New</a> </address> <h1> Saaa Va~i, Srbija </h1> <img src="sasa.jpg" alt="Sasa Vazic" width="283" height="415" align="center" hspace="10" id="Ludmila Balabanova" name="Sasa Vazic" /> <p> <h2> II ZA TAJNOM</h2> <p> Prvo pitanje je da li je ono ato nam se nudi u prevodu sa japanskog, a uglavnom na engleski jezik ili sa njega na druge jezike, ta no i precizno preneseno. Ne samo kada je Isa u pitanju. Za veinu njegovih pesama, bar za one koje su dostupne naaem (srpskom) itaocu, mo~e se rei da su manje-viae lake za shvatanje, za razliku od nekih «filozofskih» slika drugih starih majstora o kojima se joa uvek, i posle 300 ili manje godina, vode ozbiljne, a ponekad i ~ustre polemike. </p><p> Drugo je pitanje jesmo li pro itali sve bitno i neophodno ili samo ono do ega smo uspeli da doemo od onoga ato su nam stru njaci «servirali«. Kod nas u Srbiji je, ina e, malo ili nedovoljno knjiga bri~ljivo odabranih dela bilo kog majstora japanskog haikua iz klasi nog perioda. </p><p> Tree, a to se mo~e zapitati svako ko je imao mogunost da dobro prou i Isino delo, jeste da li je Isa, i ako jeste, zaato je Isa kontroverzan pesnik? </p><p> Prva asocijacija na ovog pesnika su njegove tugaljive, pateti ne, dirljive a ljupke pesme o insektima i drugim malim, bespomonim, «jadnim» stvorenjima, kao i njegove ispovedne pesme. Svaki japanski akolarac ove prve poznaje kao himnu. </p><blockquote> Hajde vrap iu,<br /> ti ato si bez oca i majke, <br /> doi da se igramo! <br /><br /> }abice mila, <br /> nemoj da se plaaia. <br /> Isa je tu, znaa. <br /><br /> Moja Kiku, <br /> ta ni malo ne mari <br /> kako izgleda! <br /> <br /> Ovaj svet  kap rose<br /> Jeste, samo kap rose<br /> a ipak, ipak... <br /><br /> Sve ih nad~iveh, <br /> sve sam ih nad~iveo. <br /> O, kako je hladno! </blockquote><p> Izvoriate i smisao ovih pesama se jedino mogu razumeti i nai u Isinoj humanosti, ali i u slabosti prema samom sebi, koja se lako da shvatiti i objasniti njegovim, najveim delom, nesrenim ~ivotom i sudbinom koja ga je pre esto suo avala sa smru njemu najdra~ih i najbli~ih. Posmatramo li tu «slabost» sa formalne, knji~evne ta ke glediata, ne mo~emo a da se ne slo~imo sa komentarom Anite Virgil iznetim u njenom eseju Isa: Koristi od nesree (The Red Moon Anthology of English-Language Haiku, 1998), koji se mo~e svesti na sledee: da bi se ovakve, crie de coeur, pesme razumele, neophodno je poznavati Isin ~ivot i dogaaje koji su ga nagnali da piae na na in i o temama o kojima je pisao. To, meutim, nije i ne bi trebalo da bude put pravog haikua. </p><p> S druge strane, veliki je broj Isinih pesama koje ukazuju na njegovu transformaciju u bie koje se okree univerzalnim temama i suatinama, onima koje nije potrebno potpisivati. To su one pesme koje se pamte po dubini uvida i dodatnim zna enjima, koje su upe atljive i koje pobuuju ne samo sna~niju emotivnu, ve i misaonu reakciju itaoca koji se dobro razume u suatinu (haiku) poezije. </p><blockquote> Kako je velik i lep<br /> taj kesten - nisam mogao<br /> da ga dohvatim<br /><br /> Proletnji je dan&mdash; <br /> gde god ima vode, <br /> zadr~ava se u mraku<br /><br /> Pred brdom Kamija<br /> glava se saginje <br /> sama od sebe. <br /><br /> O najzad! <br /> U slabaane bilj ice&mdash; <br /> klimav cvet<br /><br /> Silni velmo~a<br /> sjahao s konja<br /> pred divljom treanjom<br /><br /> Penji se, penji pu~iu, <br /> uz planinu Fud~i, <br /> ali polako! </blockquote><p> itajui roman Davida G Lanoue-a, Haiku Guy, doala sam do novog razumevanja Ise i njegove poezije. `ta se ispostavilo? Najpre da sam se sa veinom pesama citiranih u romanu srela prvi put. Tako se i moja misao o Isi transformisala zajedno sa njim, sada stabilnom i vrstom osobom, koja dobro poznaje svoj put, koja ne posustaje i spontano se njime kree kao onaj ato je mudrost davno izu io, pa govori malo ili nikako, a mnogo ka~e. Te pesme pisane/izgovorene u dahu odraz su lakoe majstorskog (poetski istinitog, britkog, jezgrovitog, spontanog, sono-mama) stvaranja slika. </p><blockquote> pun mesec... <br /> izlazim<br /> ulazim<br /><br /> Veliki Japan&mdash; <br /> u korov zarastao<br /> Isus-Buda<br /><br /> konjski prde~: <br /> u beskraj je oduvan<br /> maleni svitac<br /><br /> zasinu munja&mdash; <br /> nevino je samo<br /> psee lice<br /><br /> vezana za drvo<br /> budalasta ma ka vriati<br /> za ljubavlju </blockquote><p> Kojim izvorima verovati? U kojima tragati za najvernijom predstavom Ise i njegovog dela? Budui da veina nas ne zna japanski i nema na ina da se upozna sa svih 20.000 pesama koje je on napisao, mo~emo se jedino pouzdati u one koji su obdareni ljubavlju i imaju na ina da slede i neprestano izu avaju ~ivot i delo ovog haiku guy-a - Ise - koji nam je ostavio dragocenu zagonetku. I, nepotrebno je rei&mdash;neizbrisiv trag u istoriji poezije ovekove en u jednom od etiri stubova haiku poezije </p><p> }ivot je neprestano traganje za istinama i suo avanje sa udesima. `ta drugo no slediti ~ivot, budno i zainteresovano? </p> <a href="vasic.html">English</a> <br /><br > </div> </body> </html>